Povrede lumbalno-sakralnog dela kičme

Ozljede lumbalno-sakralnog (L-S) dijela kralježnice

Bolovi u leđima i kralježnici

Bolovi u donjem dijelu leđa su sve češći kod mlađe populacije, kako sportski aktivnih tako i neaktivnih osoba.

Značaj kralježnice je veliki, jer daje čvrstinu i potporu tijelu i štiti kičmenu moždinu od povređivanja.

Sastavljena je od pršljenova, pri čemu svaki susjedni (gornji i donji) čine zglob. Između pršljenova je smiješten disk koji ima ulogu amortizera i spriječava trenje koštanih zglobnih površina tijela pršljena.

Svaka radna ili sportska aktivnost, ukoliko se izvodi naglo, nepravilno ili vremenski dugo traje, može prouzrokovati bol u lumbalnom dijelu kralježnice.

Bol u donjem dijelu leđa se najčešće javlja usljed:

  • Nepravilnog dizanja tereta ma koje težine (sportaši koji se bave bodibildingom)
  • Naglih pokreta rotacije, savijanja ili istezanja trupa
  • Dugotrajnog stajanja, sjedenja, vožnje autom
  • Ozljeda koštano - mišićnog sistema lumbalne regije (ozljede u tijeku saobraćajnih nezgoda, povrede u tijeku sportskih aktivnosti)

Najveće opterećenje prilikom sportskih aktivnosti je u vitkom lumbalnom dijelu kralježnice, mjestu gde se trup veže za karlicu i donje ekstremitete.

U kliničkoj slici povrede najčešće dominira bol u vidu pojasa i kreće se od lijeve do desne strane (lumbosakralne) regije L-S kralježnice. Često se može osjetiti mravinjanje ili "pečenje" butine ili lista.

Moguće je da bolovi uopće ne postoje, a da je prisutan osjećaj nelagodnosti u L-S delu kralježnice.

Tijelo na bol reagira tako što zauzima najmanje bolan položaj, koji je po pravilu nepravilan.

Trup je uglavnom nagnut na jednu stranu, mišići su u grču, a pokreti su ograničeni.

U ovakvim situacijama pacijenti najčešće sami pronađu bezbolan položaj, koji je uglavnom ne fiziološki.

U svakom slučaju, svaku pojavu bola treba ispitati kako bi se ista otklonila.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na osnovu:

  • Kliničkog pregleda
  • Rendgenski snimak L-S kralježnice
  • CT (skener)
  • MR (magnetna rezonanca)

Terapiju najpre treba usmjeriti na smanjenje i eliminaciju bolova, korištenjem analgetika i miorelaksanasa (lijekovi za opuštanje mišića).

Također, korištenje toplih kupki je od velikog značaja, kao i fizikalna terapija.

Postoji više vrsta fizikalne terapije, čija primjena zavisi od anamneze, dijagnostike, kliničkog i funkcionalnog pregleda.

Važno je spomenuti da je fizikalna terapija individualna za svakog pacijenta.

U fizikalnoj terapiji primenjuju se razne vrste zračenja, magnetne terapije, ultrazvuk, laser, struje različite frekvencije i elektroforeza lijeka na bolno mjesto.

Jednako značajna je kinezi terapija - masaža i akupunktura bolnih točaka i mišića koji su u spazmu (grču).

Medicinske vježbe su također poželjne, ali sa njima treba početi kada se otkloni bol.

Cilj liječenja povreda L-S kičme je da jaka muskulatura preuzme dio tereta ovog dela kralježnice, jer ne postoje aktivnosti u svakodnevnom životu kao ni sportske aktivnosti koje jačaju mišiće ove regije.

Autor: dr Marija Vuletić Nikolić,
opća medicina

 

Budite informirani o novostima
Ove stranice koriste tzv. kolačiće (cookies) kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći naše stranice slažete se s korištenjem kolačića.