Bol u kolenu (četvrti deo)

Bol u kolenu (četvrti deo)

MIŠIĆI PREDNJE LOŽE

 Mišići prednje lože se nalaze ispred zgloba kolena i oni učestvuju u opružanju (ekstenziji) potkolenice. Osim ovog, ti mišići su zaduženi i za neke druge pokrete. U ove mišiće spadaju:

  1. Sartorius (terzijski mišić) - najduži mišić u čoveku. On učestvuje u pregibanju natkolenice (buta). Polazi sa prednje gornje bedarne bodlje (SIAS), vlakna su upravljena na dole i u polje i spuštaju se preko zgloba kuka, a potom unutra ka unutrašnjem kondilu butne kosti i završnom tetivom se pripajaju na proksimalni deo unutrašnje strane golenjače. U zglobu kolena ovaj mišić omogućava pregibanje i rotiranje potkolenice u polje.
  2. Quadriceps femoris (četvoroglavi mišić buta) je složeni mišić kojeg čine četri različita mišića:

  - m. rectus femoris (pravi mišić buta) je jedna od glava četvoroglavog mišića i njegova vlakna prelaze i preko zgloba kuka i preko zgloba kolena. Ovaj mišić je najpovršniji na prednjoj strani natkolenice. Njegova prava glava polazi sa prednje donje bedarne bodlje, prelazi preko zglobne čašice karlice i pripaja se na bazi patele. On ima ulogu i u pokretima natkolenice.Što se tiče njegove uloge u pokretima zgloba kolena, on predstavlja opružač kolena(tj. ekstenzor potkolenice).

  - m. vastus lateralis (spoljašnji stegneni mišić) je najveći od tri stegnena mišića. On polazi sa hrapave linije butne kosti, međutrohanterične linije i velikog trohantera butne kosti i upravljen je naniže, gde se pripaja na spoljašnjoj ivici čašice. Ovaj mišić je opružač kolena.

  - m. vastus medialis (unutrašnji stegneni mišić) polazi sa unutrašnje usne hrapave linije butne kosti i pripaja se na unutrašnjoj ivici čašice. Ovaj mišić je opružač kolena.

 - m. vastus intermedius (srednji stegneni mišić) nalazi se ispod pravog mišića buta. On polazi sa gornje dve trećine prednje strane butne kosti i pripaja se na zadnjoj strani čašice. Ovaj mišić je opružač kolena.

Articularis genus (podstegneni mišić) se nalazi ispod srednjeg  stegnenog mišića. On polazi sa prednje strane butne kosti, neposredno iznad kondila na donjem okrajku butne kosti i ne pripaja se na drugu kost, već na sinovijalnu membranu zgloba kolena. Kako se koleno opruža, ovaj mišić se kontrahuje i povlači zglobnu čauru kolena nagore, sprečavajući da pri opružanju kolena sinovijalna membrana ostane uklještena između kondila butne kosti, zadnje strane čašice i gornjeg okrajka golenjače.

MIŠIĆI ZADNJE LOŽE

Mišići zadnje lože učestvuju u izvođenju pokreta i u zglobu kuka i u zglobu kolena.U ove mišiće spadaju:

  1. Biceps femoris (dvoglavi mišić buta) je mišić sa dve glave:dugom-koja polazi sa sedalne kvrge i kratkom glavom-koja polazi sa spoljašnje usne hrapave linije na butnoj kosti. Distalna tetiva mišića se pripaja na glavi lišnjače. Ovaj mišić pregiba potkolenicu i kada dostigne punu fleksiju, rotira potkolenicu upolje.
  2. Semitendinosus (polužilasti mišić)  polazi sa sedalnog grebena i pripaja se na unutrašnjoj strani gornjeg dela tela golenjače. Ovaj mišić pregiba potkolenicu i rotira je ka unutra.
  3. Semimebranosus (poluopnasti mišić) polazi sa sedalnog grbena i pripaja se na zadnje-unutrašnjoj strani unutašnjeg kondila golenjače. On pregiba (savija) potkolenicu i potpomaže u unutrašnjoj rotaciji potkolenice.
  4. Gracilis (vitki mišić) je jedini mišić privodilac buta čija vlakna prelaze i preko zgloba kolena. Polazi sa donje strane preponske simfize, pruža se nadole i prema nazad ka unutrašnjem kondilu butne kosti, a pripaja se neposredno iza unutrašnje strane gornjeg okrajka golenjače. Ovaj mišić pregiba potkolenicu i rotira je prema unutra.

Vitki, polužilasti i terzijski mišić pripajaju se na istom mestu - ispod gornjeg okrajka golenjače, na unutrašnjoj strani. Ovo mesto pripoja se zbog svog oblika naziva otisak guščjeg stopala (pes anserinus).  Sva tri mišića su pregibači i unutrašnji rotatori potkolenice.

  1. Popliteus (zatkoleni mišić) dijagonalno prekriva zatkolenu jamu i nalazi se između spoljašnje strane spoljašnjeg kondila butne kosti i zatkolene linije na zadnjoj strani gornje trećine tela golenjače.

Tractus iliotibialis je vezivni snop koji zapravo predstavlja kombinaciju tetiva zadnjih pripoja velikog sedalnog mišića i mišića zatezača butne fascije. U predelu spoljašnjeg kondila butne kosti ovaj snop prelazi preko zgloba kolena na koštano ispupčenje neposredno ispod i ispred spoljašnjeg kondila golenjače (Žerdijevu kvržicu). Snop učestvuje u savijanju i opružanju potkolenice zavisno od ugla zgloba kolena u datom trenutku. Kada se zglob kolena nalazi u položaju između pune ekstenzije(0 stepeni) i fleksije u intervalu od 10 do 15 stepeni, bedreno-golenjačni snop koji se nalazi ispred spoljašnjeg kondila butne kosti potpomaže u opružanju potkolenice. Ako se pak potkolenica dalje pregiba preko 15 stepeni, bedreno-golenjačni snop se premešta iza spoljašnjeg kondila butne kosti i postaje pregibač potkolenice.

Postoje još dva mišića potkolenice koji polaze iznad zgloba kolena i igraju važnu ulogu u izvođenju pokreta u ovom zglobu, mada je njihova primarna uloga u lokomociji gležnja i stopala:

  1. Gastrocnemius (dvoglavi mišić lista) ima dve glave: jednu koja polazi sa zadnje strane spoljašnjeg kondila butne kosti i drugu-koja polazi sa zadnje strane unutrašnjeg kondila butne kosti. Obe glave se spajaju i zajedničkom tetivom pripajaju na petnu kost (calcaneus). Ovaj mišić je snažan pregibač potkolenice. U retkim slučajevima, kada ovaj mišić ne može da izvede svoju primarnu ulogu (plantarnu fleksiju stopala) - zato što je stopalo fiksirano za podlogu i ne može da se pomera, kontrakcija ovog mišića može izazvati opružanje u zglobu kolena.
  2. M. Plantaris (tabanski mišić) ima kratko mišićno telo i dugu završnu tetivu. Polazi sa spoljašnje usne hrapave linije butne kosti i kose zatkolene veze i pripaja se na petnu kost. Petni mišić potpomaže pregibanje potkolenice, ali ta njegova funkcija ima - u odnosu na druge mišiće zadnje lože-manji značaj.

Pročitajte članak : "Bol u kolenu (prvi deo)"

Pročitajte članak : "Bol u kolenu (drugi deo)"

Pročitajte članak : "Bol u kolenu (treći deo)"

Autor: Dr Nevena Tairović, fizijatar

Pročitajte članak : "Bol u vratu"

Saznajte novosti
Kolačiće (Cookies) koristimo kako bi sajt bio funkcionalan. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa "Uslovima korišćenja" i "Politikom privatnosti" .